Deprecated: Function create_function() is deprecated in /home/geourbgr/public_html/blog/bl-kernel/helpers/text.class.php on line 219 GEOURB Group - Vesti
Geodetsko merenje ima za cilj utvrđivanje mernih i opisnih podataka, radi određivanja položaja karakterističnih tačaka terena ili objekta za grafički, analogni ili digitalni prikaz. Prostorni položaj tačke određen je na osnovu poznavanja triju koordinata. Položaj geodetske tačke u ravni dat je dvema koordinatama, treća koordinata je nadmorska visina koja se odnosi na referentnu podlogu (nulti nivo mora). Geodetskim merenjem zemljišta utvrđuju se merni i opisni podaci o zemljištu, radi korištenja tih podataka za izradu karata i planova za potrebe prostornog planiranja i uređenja, za korištenje građevinskog zemljišta, za izradu katastra nepokretnosti, za opštu prostornu dokumentaciju i druge potrebe.
Predmet geodetskog merenja
Geodetsko merenje ima za zadatak da na osnovu adekvatnih merenja i računanja pripremi geodetske podloge koje će se koristiti u najvećem broju slučajeva za dalja projektovanja na njima, radi ažuriranja podataka i za razne druge potrebe. Pored geodetskih planova i podloga izrađuju se i geodetske karte tipičnih razmera i dr.
Za šta se sve koristi geodetsko merenje i geodetske karte?
Danas je gotovo ne moguće zamisliti oblast koja nema potrebu za nekom vrstom geodetskih merenja.
Možemo reći da je geodezija naučna disciplina koja se bavi premerom zemljine površine, unosom podataka u katastar i prikazom te površine izradom planova i karata. Planovi i karte izrađuju se na osnovu podataka prikupljenih na terenu različitim geodetskim instrumentima i različitim metodama rada. Ti podaci omogućavaju da svi objekti na površi zemlje, ispod nje kao i u vazduhu, koji čine sadržinu plana ili karte, zadrže svoj oblik i međusobni položaj. Karte i planovi imaju izuzetan značaj za privredni i društveni razvitak društva, kao i strateški značaj za vojne potrebe. Takođe, karte omogućavaju upoznavanje sa našom i drugim zemljama. Geografija se ne može uspešno izučavati bez karata. Zahvaljujući njima dobija se jasna predstava o geografskom položaju pojedinih emalja i kontinenata. Bez njih bi bilo nemoguće organizovano komuniciranje ljudi i prevoznih sredstava. Njihov značaj je veliki i bez njih, bilo bi nemoguće živeti u savremenom svetu.
Razvoj informatičkih i geodetskih tehnologija omogućio je izradu preciznih i automatizovanih geodetskih instrumenata. Karakteristike savremenih geodetskih instrumenata omogućavaju efikasnu realizaciju geodetskih merenja i postizanje visoke tačnosti rezultata merenja. Efikasnost i tačnost rezultata merenja stvaraju uslove za široku primenu geodetskih tehnologija u inženjerskim oblastima u kojima je potreba za geodetskim merenjima uvek postojala, ali su efikasnost i tačnost geodetskih tehnologija bili značajni ograničavajući faktori. Razvoj metodologija za testiranje hipoteza doprineo je sistemu odlučivanja o kvalitetu geometrije konstruktivnih elemenata.
Geodetska podloga za projektovanje je topografski prikaz s uklopljenim katastarskim planom izrađena u odgovarajućoj razmeri. Na geodetskoj podlozi je prikazano stvarno stanje na terenu, što je arhitektima vrlo važno prilikom projektovanja. Geodetskom podlogom su tako prikazani objekti na terenu, granice kultura, putevi i ulice, važnije – međe predmetne celine, pri čemu je važno naznačiti radi li se o čeličnoj ogradi, žici, betonskim stupovima itd. Jedna od najvažnijih informacija koju geodetska podloga pruža je svakako visinska konfiguracija terena. Prilikom projektovanja, arhitekti je važno znati radi li se o brdovitom području ili ravnici – što je informacija koju katastarski plan ne pruža.
Kako funkcioniše geodetsko merenje?
Osnovne merne veličine geodetskih merenja su linearne veličine (dužine) i uglovi. Dužina je jedna od osnovnih veličina. Dužine se mogu meriti direktno ili indirektno. Danas se dužine mogu meriti mehaničkim, optičkim i elektroničkim putem. U geodetskim merenjima mere se horizontalni i vertikalni uglovi. Osnovni instrument za merenje uglova je teodolit.
Tačna merenja nisu moguća. Uzrok tome je nesavršenost izrade mernih instrumenata, delovanje spoljašnjih faktora, nesavršenost ljudskih opažanja i dr. Merenje je proces podložan promenama, tj. odstupanjima od prave ili istinite vrednosti.
Kako je na spoljne faktore ne moguće uticati, dok oprema koju koristimo je najkvalitetnija koju tržište trenutno nudi, veliku pažnju posvećujemo smanjivanju ljudske greške. U tu svrhu koristimo se većim brojem merenja, profesionalnim pristupom, maksimalnom posvećenošću kako bismo dobili najkvalitetnije rezultate naših merenja po čemu smo prepoznati u inženjerskim krugovima.
Geodetsko merenje
Geodetsko merenje ima za cilj utvrđivanje mernih i opisnih podataka, radi određivanja položaja karakterističnih tačaka terena ili objekta za grafički, analogni ili digitalni prikaz. Prostorni položaj tačke određen je na osnovu poznavanja triju koordinata. Položaj geodetske tačke u ravni dat je dvema koordinatama, treća koordinata je nadmorska visina koja se odnosi na referentnu podlogu (nulti nivo mora). Geodetskim merenjem zemljišta utvrđuju se merni i opisni podaci o zemljištu, radi korištenja tih podataka za izradu karata i planova za potrebe prostornog planiranja i uređenja, za korištenje građevinskog zemljišta, za izradu katastra nepokretnosti, za opštu prostornu dokumentaciju i druge potrebe.
Predmet geodetskog merenja
Geodetsko merenje ima za zadatak da na osnovu adekvatnih merenja i računanja pripremi geodetske podloge koje će se koristiti u najvećem broju slučajeva za dalja projektovanja na njima, radi ažuriranja podataka i za razne druge potrebe. Pored geodetskih planova i podloga izrađuju se i geodetske karte tipičnih razmera i dr.
Za šta se sve koristi geodetsko merenje i geodetske karte?
Danas je gotovo ne moguće zamisliti oblast koja nema potrebu za nekom vrstom geodetskih merenja.
Možemo reći da je geodezija naučna disciplina koja se bavi premerom zemljine površine, unosom podataka u katastar i prikazom te površine izradom planova i karata. Planovi i karte izrađuju se na osnovu podataka prikupljenih na terenu različitim geodetskim instrumentima i različitim metodama rada. Ti podaci omogućavaju da svi objekti na površi zemlje, ispod nje kao i u vazduhu, koji čine sadržinu plana ili karte, zadrže svoj oblik i međusobni položaj. Karte i planovi imaju izuzetan značaj za privredni i društveni razvitak društva, kao i strateški značaj za vojne potrebe. Takođe, karte omogućavaju upoznavanje sa našom i drugim zemljama. Geografija se ne može uspešno izučavati bez karata. Zahvaljujući njima dobija se jasna predstava o geografskom položaju pojedinih emalja i kontinenata. Bez njih bi bilo nemoguće organizovano komuniciranje ljudi i prevoznih sredstava. Njihov značaj je veliki i bez njih, bilo bi nemoguće živeti u savremenom svetu.
Razvoj informatičkih i geodetskih tehnologija omogućio je izradu preciznih i automatizovanih geodetskih instrumenata. Karakteristike savremenih geodetskih instrumenata omogućavaju efikasnu realizaciju geodetskih merenja i postizanje visoke tačnosti rezultata merenja. Efikasnost i tačnost rezultata merenja stvaraju uslove za široku primenu geodetskih tehnologija u inženjerskim oblastima u kojima je potreba za geodetskim merenjima uvek postojala, ali su efikasnost i tačnost geodetskih tehnologija bili značajni ograničavajući faktori. Razvoj metodologija za testiranje hipoteza doprineo je sistemu odlučivanja o kvalitetu geometrije konstruktivnih elemenata.
Geodetska podloga za projektovanje je topografski prikaz s uklopljenim katastarskim planom izrađena u odgovarajućoj razmeri. Na geodetskoj podlozi je prikazano stvarno stanje na terenu, što je arhitektima vrlo važno prilikom projektovanja. Geodetskom podlogom su tako prikazani objekti na terenu, granice kultura, putevi i ulice, važnije – međe predmetne celine, pri čemu je važno naznačiti radi li se o čeličnoj ogradi, žici, betonskim stupovima itd. Jedna od najvažnijih informacija koju geodetska podloga pruža je svakako visinska konfiguracija terena. Prilikom projektovanja, arhitekti je važno znati radi li se o brdovitom području ili ravnici – što je informacija koju katastarski plan ne pruža.
Kako funkcioniše geodetsko merenje?
Osnovne merne veličine geodetskih merenja su linearne veličine (dužine) i uglovi. Dužina je jedna od osnovnih veličina. Dužine se mogu meriti direktno ili indirektno. Danas se dužine mogu meriti mehaničkim, optičkim i elektroničkim putem. U geodetskim merenjima mere se horizontalni i vertikalni uglovi. Osnovni instrument za merenje uglova je teodolit.
Tačna merenja nisu moguća. Uzrok tome je nesavršenost izrade mernih instrumenata, delovanje spoljašnjih faktora, nesavršenost ljudskih opažanja i dr. Merenje je proces podložan promenama, tj. odstupanjima od prave ili istinite vrednosti.
Kako je na spoljne faktore ne moguće uticati, dok oprema koju koristimo je najkvalitetnija koju tržište trenutno nudi, veliku pažnju posvećujemo smanjivanju ljudske greške. U tu svrhu koristimo se većim brojem merenja, profesionalnim pristupom, maksimalnom posvećenošću kako bismo dobili najkvalitetnije rezultate naših merenja po čemu smo prepoznati u inženjerskim krugovima.
Tags: geodetsko merenje